Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Sve više građana u nedozvoljenom minusu

26. avgust 2013. 07:04:58 Pročitano 3335 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Iznos nedozvoljenog minusa u bankama za samo mesec dana porastao je za 432,5 miliona dinara, što je oko 3,8 miliona evra. „Najsvežiji“ podaci Kreditnog biroa pokazuju da je tokom jula meseca 17.970 građana otvorilo nove tekuće račune u bankama, dok je, istovremeno, broj računa „u crvenom“ porastao za 25.275.

 

Korisnici tekućih računa u bankama, a trenutno ih ima više od 4,55 miliona, imaju odobren dozvoljeni minus, „težak“ 46,59 milijardi dinara. S obzirom na to da u opštoj besparici pozajmice sve teže vraćamo, ne čudi podatak da je za samo mesec dana povećano i kašnjenje u namirivanju ovog duga, pa je sada u nedozvoljenom minusu 290.395 tekućih računa, zbog duga od 4,24 milijarde dinara.

Iako prevladava mišljenje da gotovo svi vlasnici tekućih računa uveliko koriste i dozvoljene minuse, podaci iz banaka govore da su građani i te kako obazrivi kod ove vrste pozajmica.

- Oko 30 odsto klijenata koji imaju otvoren tekući račun kod Komercijalne banke redovno koriste i pozajmicu - kaže, za „Novosti“, Ljiljana Milošević, zamenik direktora sektora poslova sa stanovništvom Komercijalne banke.

- Naši klijenti su u najvećem broju slučajeva uredni u korišćenju pozajmice po tekućem računu. 

One predstavljaju jedan od najatraktivnijih proizvoda banke, s obzirom na jednostavnu proceduru odobravanja, kao i komforne uslove korišćenja. Kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje iznosi 31,75 odsto na godišnjem nivou, ali se taj procenat obračunava i plaća samo na iznos iskorišćenih sredstava.

Klijenti ove banke, koji imaju otvoren tekući račun, mogu da podnesu zahtev za dobijanje dozvoljenog minusa već nakon uplate prve zarade i mogu da je, prema rečima naše sagovornice, ukinu kada god požele.

Slična situacija je i u Kredi agrikol banci.

- Od svih klijenata koji imaju otvorene tekuće račune u Kredi agrikol banci, jedna trećina se odlučila za korišćenje prekoračenja po tom osnovu, što znači da preostale dve trećine klijenata nema dozvoljeni minus i da se odlučuju da na drugačiji način upravljaju svojim finansijama - pojašnjava, za „Novosti“, Raško Tomašević, direktor marketinga i komunikacija ove banke.

On ističe da u poslednje tri godine nema tendencije porasta kašnjenja po osnovu dozvoljenog minusa. 

NAJSKUPLJA POZAJMICA

Usluga prekoračenja po tekućim računima je i dalje jedan od najskupljih bankarskih proizvoda, jer je banka u obavezi da za celu odobrenu sumu obezbedi rezervaciju, bez obzira na to da li će klijent koristiti samo neki deo odobrenog iznosa, ili ceo iznos koji mu je uvek dostupan - objašnjava Raško Tomašević iz Kredi agrikol banke. - Dozvoljeni minus najbolje je koristiti u kraćem periodu i za tekuće troškove, a ne za pravo kreditiranje. U tu svrhu bolje je odabrati neki od odgovarajućih kreditnih proizvoda sa prilagođenom namenom, periodom otplate i nižom kamatnom stopom.

Izvor: Novosti.rs

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiNeda Dimitrijević Na vrh strane