Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije
noncommercial


Naša "sniženja": Prvo +100, pa -30

02. avgust 2013. 11:09:07 Pročitano 3711 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Trgovci pribegavaju starim oprobanim trikovima da, najpre, određenoj robi osetno podignu cene, a potom je spuste, zapravo na realnu cenu. Tako se poskupljenjima otvara put na „mala vrata“.

Tako, početkom sedmice povećaju cene svežeg mesa za 100 dinara, a za vikend najave pojeftinjenje za 30 dinara, sa primamljivim natpisom „akcija“, „veliko sniženje“. Uveren da je u vikend-kupovini uštedeo, potrošač, u stvari, plaća više. 

"Kod akcijskih ponuda, primetno je da je ranije na akcijama uglavnom bila tehnika, dok se danas na popustu mogu videti i prehrambeni proizvodi", kaže Vera Vida, predsednica Centra za zaštitu potrošača Srbije CEPS.

"To je upravo jedan od pokazatelja u kolikoj meri siromašimo iz dana u dan i koliko slabi potrošačka korpa. Postoje pravila kako se oglašava akcijska roba: izdvajanjem na vidljivo mesto, sa istaknutom cenom pre i posle pojeftinjenja, a ukoliko rok upotrebe ističe i to treba jasno da bude istakunto", kaže ona.

Manje, ali ne i jeftinije

I proizvođači maju svoje trikove da prikriju poskupljenja.

Tako je u trgovinama sada gotovo nemoguće naći nekada uobičajena standardna pakovanja. Gramažu menjaju svi proizvođači, od suhomesnatih prerađevina do sredstava za ličnu higijenu. Na rafovima su „smanjena“ pakovanja čokolade, kutije keksa ili grickalice, a pri tome je vrlo sitnim slovima zapisano da je u ambalaži manje i do 50 grama.

Manje grama, međutim, ne znači manju cenu. Naprotiv, čokolada od 75 grama staje gotovo isto kao i ona „teža“ za 25 grama.

Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, upozorava da, ipak, postoje neka pravila igre u akcijskim sniženjima, koja valja poštovati. 

"Udruženje trgovine pri Privrednoj komori donelo je ranije akt, kojim se iz ugla fer konkurencije uređuje oblast sniženja cena", objašnjava Bogosavljević. 

Kako je dogovoreno, ne može biti stalnih rasprodaja, a vidimo da, ipak, kriza primorava mnoge da svakodnevno raznim akcijama mame potrošače. To znači da je svaki kupac postao dragocen. Nužno je tačno informisati potrošače koliki su popusti i koja je bila prethodna cena. 

I trgovci ističu da je svaki kupac dragocen, posebno u uslovima manje tražnje i besparice. Kažu da su na mnogobrojnim akcijama cene i do 50 odsto povoljnije, kao i da je danas teško sniženjima prikriti poskupljenje, jer većina građana meri svaki dinar. 

Uz razna akcijska sniženja, zato nude dodatne olakšice - bonove, kupone, „dva proizvoda po ceni jednog“, poklone.

Izvor: B92.net

CEPS

Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.

Adresa sajta www.ceps.rs

Registracija

E - Mail vesti

Prava potrošača

1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

2. PRAVO NA SIGURNOST
Pravo na sigurnost podrazumeva zaštitu od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga štetnih po život i zdravlje.

3. PRAVO NA INFORMISANOST
Pravo na informisanost podrazumeva raspolaganje činjenicama od značaja za pravilan izbor i zaštitu od nepoštene reklame, ili od oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu.

4. PRAVO NA IZBOR
Pravo na izbor podrazumeva mogućnost izbora između više proizvoda i usluga, po pristupačnim cenama i uz garantovano dobar kvalitet.

5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene.

6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
Pravo na obeštećenje podrazumeva dobijanje pravedne naknade za lažno prikazivanje svojstava proizvoda i usluga, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge.

7. PRAVO NA OBRAZOVANJE
Pravo na obrazovanje podrazumeva sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda i usluga, uz svest o odgovornostima i osnovnim pravima potrošača i načinima kako se ista mogu ostvarivati.

8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja.

HomeVestiNeda Dimitrijević Na vrh strane